fbpx
Au 1g: 360,70 Kn
Ag 1g: 5,27 Kn

Zlato 1g: 360,70 Kn | Srebro 1g: 5,27 Kn | Platina 1g: 243,84 Kn | Zadnja promjena: 17.04.2021. 16:53:00

+385 1 3322 106 prodaja@hnz.hr
23.03.2021.
Sve što niste znali o kovanom novcu
kovanice

Otkrijte zanimljivosti o kovanicama koje svaki dan nosimo u džepu !

U Hrvatskoj se kuje novac ?

Mnogi vjerojatno znaju da hrvatske kune i lipe kao sredstvo plaćanje izdaje Hrvatska narodna banka, no nije opće poznato da se kovanje novca događa u Hrvatskom novčarskom zavodu.

Hrvatski novčarski zavod d.o.o. državna je kovnica novca. Mjesto je to gdje se proizvodi optjecajni kovani novac Republike Hrvatske (kune i lipe) te prigodni kovani novac (zlatnici i srebrnjaci).

Osim toga, HNZ proizvodi i zlatne medalje i srebrne medalje, te medalje iz drugih metala.

Koliko se godišnje proizvede kovanica u Hrvatskom novčarskom zavodu?

Hrvatski novčarski zavod izrađuje kovanice prema narudžbi Hrvatske narodne banke te se godišnje u HNZ-u proizvede više od sto milijuna kovanica. Inače, među svim optjecajnim kovanicama u Hrvatskoj, najviše je dosad bilo proizvedeno kovanica od 10 lipa, a zatim onih od 20 lipa.

Koja je razlika između optjecajnog i prigodnog kovanog novca?

Kovani novac možemo ugrubo podijeliti na sljedeće kategorije:

  • OPTJECAJNI kovani novac
  • PRIGODNI ZLATNI i PRIGODNI SREBRNI kovani NOVAC (zlatnici i srebrnjaci)
  • PRIGODNI OPTJECAJNI kovani novac

Optjecajni novac Republike Hrvatske je kuna, koja se dijeli na sto lipa. Novac izdaje Hrvatska narodna banka a kuje se u Hrvatskom novčarskom zavodu.

Prigodni zlatni novac i prigodni srebrni novac (zlatnici i srebrnjaci) novac je koji se ne koristi kao sredstvo plaćanja, već se njime, kako mu i samo ime kaže, obilježavaju razne prigode, obljetnice važnih događaja, značajne ličnosti, kulturna baština naše zemlje i slično.

Građanima je posebice zanimljiva kategorija pod nazivom PRIGODNI OPTJECAJNI kovani novac u koju spada vrlo popularna kovanica od 25 kuna. Ona se pušta u optjecaj i može se koristiti kao službeno sredstvo plaćanja no izdaje se u vrlo malim količinama te ju velik broj građana odlučuje sačuvati kao suvenir. Prvi takav prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna izdan je još davne 1997. godine i do sada je izdano 16 takvih 25-ica. Zadnja 25-ica je izdana prije godinu dana povodom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU u prvom polugodištu 2020.

Prigodni kovani novac i medalje – slični, no ipak različiti?

Na prigodnom kovanom novcu nalaze se tri ključna elementa koja sadrži svaki otkov:

grb Republike Hrvatske, naziv ‘Republika Hrvatska’, te apoen, odnosno nominalna vrijednost (primjerice, 10 ili 20 kuna).

Nominalna vrijednost prigodnog kovanog novca nije njegova stvarna vrijednost; on prvenstveno vrijedi onoliko koliko vrijedi plemeniti metal od kojeg je izrađen (zlato ili srebro). Osim toga, postoji i izvjesna numizmatička vrijednost svake kovanice.

Prigodni kovani novac može izdati isključivo Hrvatska narodna banka.

S druge strane, Hrvatski novčarski zavod proizvodi i do sada je izdao mnogobrojna izdanja zlatnih i srebrnih medalja te medalja od neplemenitih metala, kao i medalja po narudžbi.

Likovna rješenja najboljih hrvatskih akademskih kiparica i kipara naši su majstori pretočili u djelo. Tako se mogu pronaći medalje s motivima gradova, poput Dubrovnika ili Zagreba, religijskih motiva, s motivima poznatih hrvatskih ličnosti, i slično.

Kada najčešće poklanjamo prigodne kovanice?

Nedavno istraživanje koje je na internetskim portalima proveo HNZ otkrilo je zanimljive rezultate:

56% Hrvata u prigodama poput krštenja, krizme ili prve pričesti, umjesto novca ili smartphonea i dalje radije daruje zlato. Znači li da smo staromodni ili nepraktični ako poklonimo kovanicu od zlata? Upravo suprotno!

Zlato je uvijek u modi; daruje se prilikom rođenja novih članova obitelji, vjenčanja, godišnjica braka…

Foto: Iva Komesar, Branimir Kralj, Design Bureau Izvorka Jurić